Zdravo, !
Nisam ti već dugo pisala. Dosta se toga događalo, a vremena je malo. Počela je moja online edukacija "Organski vrt - kako početi", sudjelovala sam na "Danu permakulture i tranzicije" u Zagrebu, a pripremam i predavanje u Gradskoj knjižnici u Novskoj.
No, nešto drugo mi je sada na pameti. Naime, počela je vrtlarska sezona i osim sjetve na otvorenom, počinjemo i sa uzgojem presadnica. Što u zatvorenom, što na otvorenom (već sam pisala o metodi zimskog sijanja).
Jedno od čestih pitanja vezano za uzgoj presadnica je i koju zemlju za presadnice odabrati. Pa da ti velim svoje iskustvo.
Kad sam počinjala s vrtlarenjem, nisam baš raspolagala niti iskustvom niti informacijama. Sjeme za prve presadnice sam posijala u univerzalni supstrat - Biokompovit. To baš i nije bio neki uspjeh. Može biti da je dijelom bilo i zbog neiskustva, ali nakon par upotreba, otpisala sam to kao dobru opciju.
Jedne godine kupila sam HomeoGarden zemlju s kokosovim vlaknima. To je bilo prilično uspješno, ali ni to nisam ponovila iz razloga što sam tražila neko lokalno rješenje, a ne da sijem u zemlju čiji su sastojci proputovali pol svijeta.
Konačno sam shvatila da se ne isplati štedjeti pa sam odlučila kupiti specijalizirani supstrat za uzgoj presadnica - Klasmann potgrond. Je investicija u početku, pogotovo ako uzgajaš puno presadnica, ali ako start nije dobar, nastavak uzgoja je otežan.
No, kako radim i svoj kompost, koristim ga i za uzgoj presadnica. Sijem u čisti kompost. Bitno je da je kompost kvalitetno napravljen, tj. da ima dobar omjer "zelenog" i "smeđeg" materijala kod izrade i da je napravljen aerobno, tj. uz prisustvo kisika.
Postoji još jedna mogućnost, ali ne upotrebljavam ju često, a to je miješanje zemlje iz krtičnjaka i glistinca/komposta. Zemlja iz krtičnjaka slovi kao odlična zemlja, ali ni to nije uvijek slučaj jer ovisi kroz kakvu zemlju je krtica prošla. Niti ona ne može napraviti čudo ako je zemlja "teška". Za uzgoj presadnica ipak trebamo rahlu zemlju finije granulacije.
Nekada su žene išle u šumu po zemlju pa ju pekle u peći i u to sijale. To mi ima najmanje smisla jer, kao prvo, ne volim uzimati iz šume ako baš nije nužno. A kao drugo, iako se pečenjem uklanjaju potencijalno štetni organizmi, ubiju se i korisni i takva je zemlja sterilna. A znamo da je živo tlo najvažnije za biljku :)
Ako imaš iole dobru zemlju u vrtu, a nije ti problem iskopati koju rupicu, možeš uzeti i zemlju iz vrta i pomiješati s glistincem ili kompostom.
A sad prihranjivanje. Da, ako su presadnice dugo u teglicama, trebalo bi ih povremeno prihraniti jer se mikrobiologija tu ne može razvijati. Najbolje bi bilo održavati mikrobiologiju zemlje u teglicama kompostnim čajem (dovoljno je čak folijarno) ili tekućim glistalom. Svi ostali "čarobni" pripravci ne potiču mikrobiologiju nego daju (i to je upitno) gotove minerale koji se ili brzo potroše ili su u obliku koji biljka ne može iskoristiti.
Ovakav uzgoj presadnica temeljen je na principima regenerativne poljoprivrede. O osnovama regenerativne poljoprivrede pričat ću u srijedu, 20.3.2024. u 18:15 u Gradskoj knjižnici u Novskoj, a imat ćemo i razmjenu sjemena.
I kao uvijek, za kraj pisma, malo dobre glazbe ;)
Srdačan pozdrav,
Kristina
P.S. Ponovno imam slobodne termine u ožujku za individualno savjetovanje pa ako trebaš pomoć, odgovori na ovaj mail da dogovorimo termin.
0 comments