Zdravo, :)
Kak je počela sjetva na otvoreno, tak postaješ svjesna činjenice da ipak bilo pametno napraviti plan vrta (svakako napravi tlocrt, pogotovo ako si početnik).
U organskom vrtu nema mjesta monokulturama tak da je mješovita sadnja obavezna. Ali u glavi ti je 100 pitanja: što s čime sijati, koje kulture kombinirati, kada se što sije i sadi...
U bespućima interneta nalaziš more tablica koje se ne poklapaju. Svaka svoju kozu dere, nigdje veze jedno s drugim. Pa kad čitaš na kaj sve trebaš paziti dođe ti da ni ne počneš.
Te pazi na plodored, te pazi na dobre i loše susjede, te pazi na razmak, te pazi na duljinu vegetacije, te pazi na (slobodno ovdje dodaj još neki faktor na koji si naletila).
E pa da ti nekaj velim - nije vrtlarenje znanstvena fantastika!
A nije ni komplicirano ko analiza glazbenih oblika 😁
Većina savjeta došla je iz konvencionalne poljoprivrede gdje se uzgajaju monokulture pa se mora paziti na plodored. Došli su pojavom industrije poljoprivrednih proizvoda čiji je glavni cilj profit pa su ljudima isprali mozak da moraju imati što veće plodove (a za kvalitetu koga briga), što veći urod. Nametnuli su ljudima osjećaj manje vrijednosti ako nemaju nacrtane jabuke s reklame.
Priče o dobrim i lošim susjedima ne funkcioniraju jednako u svakom vrtu. Uostalom, sve su to neistražene priče (a agronomima ne pada na pamet trošiti lovu na takva istraživanja jer njih zanimaju samo monokulture) temeljen na iskustvima pojedinaca prenošene ko narodna predaja s koljena na koljeno bez da se zna zakaj stvari funkcioniraju tak kak funkcioniraju.
Tablice kad se kaj sije i sadi su skoro pa beskorisne (isto ko i upute za sijanje na vrećicama od sjemena) jer je svaki vrt priča za sebe s vlastitom mikroklimom.
Zato...
Uzmi komad papira, nacrtaj tlocrt svog vrta i za planiranje prati ova jednostavna pravila kojih se ja držim od kad sam prestala komplicirati.
1) Za sjetvu ima neki vremenski okvir. Jedna skupina biljaka podnosi (ili čak voli) hladnoću, druga ne. I to je sve kaj trebaš znati.
2) Prati prognozu. Nije svaka godina ista. Ima godina kad je dobra odluka posaditi krumpir u srpnju.
3) Sij i sadi u kontinuitetu nekoliko puta. Često su mi mahune posijane u srpnju bolje rodile neg one u svibnju.
4) Sij/sadi na istu gredicu kaj se sije/sadi u isto vrijeme. Npr. grašak, mrkva, luk, salata, rotkvica.
5) Na jednu gredicu kombiniraj kulture iz različitih porodica. Biljke različitog lista, izgleda. Kombiniraj povrće i cvijeće. Visoko i nisko. Nadzemno i podzemno. kombinacije ovise o tome kaj i kolko čega jedeš. Pazi samo da biljkama daš dovoljno mjesta za rast.
6) Dobro hrani Tlo i ne moraš puno misliti o plodoredu. Ja rotiram kulture po vrtu po trogodišnjem plodoredu da bude zanimljivo. Ali isto tak znam sijati na isto mjesto. I niš se strašno nije dogodilo.
Dakle, opusti se, pusti mašti na volju i kreni. Putem ćeš upoznati Tlo, biljke i svoj vrtni atelier.
Zapamti, vrtlarenje je proces, istraživanje, učenje i duhovni rast :)
Za kraj s tobom dijelim jednu skladbu naše skladateljice Dore Pejačević (ove godine obilježavamo 100 godina smrti) - "Ljubica" iz ciklusa "Život cvijeća"
https://www.youtube.com/watch?v=OGDzsR7nLqA&ab_channel=IdaGamulin-Topic
Srdačan pozdrav,
Kristina
0 comments