Zdravo, !
Kad sam počela vrtlariti, odmah sam znala da želim čuvati svoje vlastito sjeme. Najviše iz razloga jer nisam htjela stalno kupovati konvencionalno sjeme, a onda i zbog samoodrživosti i očuvanja starih sorti.
Moram priznat da sam se malo i zaletila oko količine sorti jer čuvanje sjemena zna biti vrlo izazovno i ima svoje "tajne zanata" koje nisam odmah uvrstila u cijelu sliku o vrtlarenju.
O tim izazovima nekom drugom prilikom. Danas bi o samo jednom - križanje sorti.
Poznato je da se neke porodice biljaka lakše križaju od drugih. Tikvenjače i kukuruz se, iz mog iskustva, najlakše križaju. I na početku sam se dosta opterećivala time kako napraviti plan sadnje u vrtu, a da fizički dovoljno odvojim sorte koje želim uzgajati, a da se ne iskrižaju.
E pa više se ne brinem. Zašto?
Upoznala sam adaptivno vrtlarenje!
Pa kaže - očuvanjem čistoće sorti smanjujemo genetsku raznolikost, a takve sorte iz generacije u generaciju stvaraju biljke sve slabijeg imuniteta. Slično je kao i sa životinjama koje se razmnožavaju unutar uskog kruga. Ali one to u divljini ne rade, kaj ne?
Postoji čak teorija da su tinejdžeri buntovni i žele otići od kuće kako bi svoje obitelji zasnovali što dalje radi izbjegavanja genetskih poremećaja.
Dakle, ako dopustimo sortama da se križaju (možeš recimo sijati puno sorti graha zajedno), dobit ćemo lokalnu sortu koja će biti prilagođena našim uvjetima.
Koje olakšanje. Križanje nije ništa loše, dapače! Još ako uzimaš sjeme s više biljaka, genetska raznolikost je još veća!
A da ne kažem da cijeli posao s označivačima sorti odlazi u povijest!
Problem je što su se neke biljke zaboravile križati pa čak cvjetati i davati plod.
Pričala sam o tome nedavno za portal Agroklub pa ako ti je promaklo, cijeli tekst možeš pronaći ovdje 👇
Također je poželjno da razmjenjuješ sjeme iz različitih klimatskih područja kako bi vidjela koje sorte kod tebe uspijevaju. Kaj veliš na sjeme paradajza iz Finske koji je prilagođen na niske temperature? Ili bob iz Dalmacije koji podnosi sušu?
O adaptivnom vrtlarenju informirala me vrtlarska poznanica Marcela Velfi. Osnovala je banku sjemena u kojoj skuplja sjeme upravo takvih sorti. Naravno da sam se odmah pridružila projektu. Poslala sam joj sjeme kukuruza da napravi dobar mix za križanje i sjeme svojih iskrižanih tikvica (patišon-špageti tikvica). U zamjenu ću uzgajati mix graha, kopar, peršin i mrkvu koje ću sve pustiti da se iskrižaju s mojim.
Savjet: obrati pažnju koje informacije iz okoline je biljka zapisala u svoj genetski kod i zapiši to na vrećicu kod uzimanja sjemena (npr. paradajz preživio plamenjaču).
Naravno da ću i dalje čuvati pojedine sorte zbog njihovih određenih karakteristika, npr. paradajz. Ali me veseli u ovu vrtlarsku sezonu ući bez opterećenja i s uzbuđenjem oko rezultata eksperimenta križanja.
Srdačan pozdrav,
Kristina
0 comments