Zdravo, !
Kad sam počinjala s vrtlarenjem, fokus mi je bio na biljkama. Bila sam uvjerena da se sve vrti oko pljevljenja, gnojidbe, zaštite protiv bolesti i štetočina, pinciranja i ostalih radnji koje su mi izazivale glavobolju jer sam se panično pitala "pa kada ću ja to sve stići raditi?"
Kad je riječ o gnojidbi, u početku mi je bio dostupan stajski gnoj koji sam koristila samo prve godine i više ne jer sam vidjela kako te krave žive, u kojim uvjetima i čime se hrane. "To" više nisam htjela u svom vrtu.
Dvije godine zaredom sam nabavila ovčji gnoj, no "izašao je iz ponude" i opet sam ostala "suha".
Istraživala sam i čitala i došla do zaključka da je glistinac idealno gnojivo, zapravo dodatak tlu pa sam ga nabavila. No, i dalje je fokus bio na biljkama i kako njima osigurati hranu.
Svo vrijeme sam paralelno radila i tekuća biljna gnojiva. Pa to svaki pravi vrtlar zna da su gnojivo od koprive i gaveza totalni must have u vrtlarenju. Ispostavilo se da se za izradu biljnih gnojiva mogu koristiti i druge biljke.
Pažljivo sam proučavala i slušala savjete drugih po pitanju koja biljka sadrži najviše kojih minerala i elemenata, brala biljke, potapala ih, kombinirala da osiguram biljkama dovoljno potrebnih hranjiva.
A onda je došao totalni gamechanger - saznanje da treba hraniti Tlo, a ne biljke!
Istraživanja kažu da u tlu ima sasvim dovoljno potrebnih minerala, ali uglavnom nema adekvatnih mikroorganizama koji će te minerale pretvoriti u oblik koji je dostupan biljkama.
Dakle, treba raditi na izgradnji pravilne strukture tla, a ne dodavati "suplemente" izvana.
U ovom kontekstu tekuća biljna gnojiva postaju potpuno nepotrebna!
To je za mene bilo potpuno olakšanje jer je s to-do liste naknuto nekoliko vrtlarskih poslova. Koliko sam samo vremena i energije potrošila na to, a potpuno nepotrebno. Radi pametnije, a ne više 😉
Tekuća biljna gnojiva su upitna i zbog još nekoliko razloga. Upute za izradu ovakvih pripravaka navode da se biljka potopi i pusti da odstoji par tjedana dok ne završi proces fermentacije.
Proces fermentacije (koja to zapravo i nije, prije bi to mogli nazvati truljenje) se odvija anaerobno. Za dobru strukturu tla mi trebamo aerobne mikroorganizme, a ovi pripravci ih svakako ne sadrže. Još možemo više štete napraviti ako koristimo tako pripremljene pripravke pune anaerobnih mikroorganizama i time "zarazimo" tlo.
To sve ne znači da ne možemo koristiti biljke u uzgoju "naših" biljaka. Ako uzmemo u obzir da gradimo dobru strukturu tla malčiranjem raznovrsnim materijalima (pazimo na omjer zelenog i smeđeg!) i sijanjem pokrovnih usjeva, primjenom komposta/glistinca i njegovih "prerađevina" (kompostni ekstrakt, kompostni čaj, huminska kiselina), biljni pripravci nam mogu jedino biti korisni kao hitna prva pomoć u jačanju biljaka npr. nakon mraza, tuče, oštećenja od štetnika ili pojave bolesti (iako je za to najbolji kompostni čaj).
Možemo napraviti biljni čaj (kuhanjem ili hladnom maceracijom 24 sata u vodi) i time zalijevati biljke. Ili jednostavno malčirati biljkama (npr. koprivom).
Dakle, mani se mućkanja bućkuriša - dobar kompost/glistinac je sve kaj ti treba, a biljke upotrijebi za izradu komposta i/ili malčiranje. Manje (nepotrebnog) posla - let's keep it simple!
Srdačan pozdrav,
Kristina
P.S. Imam još nešto slobodnih termina krajem lipnja za individualno savjetovanje. Brišemo upitnike zajedno!
0 comments